AKAI AT-93: Tjuner i po

Submitted on: 14 феб 23

Website Address:

Category: HiFi - other

Website Rating:

Author's Description:

Tokom svoje HiFi karijere veoma sam malo pisao o tjunerima, nekako nisam to voleo jer sam imao vrlo malo poverenja u izvor signala – domaće radio stanice. A kada nemate kontrolu nad izvorom i svojim sistemom, rezultati mogu veoma da variraju.

No, nije da nisam imao dobrih (neki bi rekli i vrhunskih) tjunera: Philips 673, Grundig T6000 i T9000, Onkyo T9900 i T9990, Revox 76, Sony ST-SA3ES i 5ES, Hitachi FT-5500 Mk2, Pioneer FT-90 i FT-91 i ko zna još koliko, ne mogu ni da se setim više.

Dugo nisam ni imao tjuner u svom sistemu, no pre par dana sam došao u posed jedne vrlo zanimljive mašine: Akai-ja AT-93.

Ovaj uređaj je redak i dosta nepoznat kod nas. Trebalo bi da se radi o najboljem tjuneru kojeg je Akai napravio.

Nekako mi se čini da su krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog veka, kada je vetar krize opasno drmao prozore HiFi proizvođača, neki od njih izašli sa sjajnim komponentama na tržište, ali fokus je već tada bio na kućnim bioskopima, koje je marketing gurao kao svemoguće audio rešenje kao za gledanje filmova, tako i za muziku, te koga je briga za stereo? Potpuno netačno, ispostavilo se.

U to vreme Akai-ju već nije išlo dobro, ali mislim da je imao sjajan tim inženjera koji se oslanjao na prethodna dostignuća kompanije. Tako su iznedrili neke od sjajnih komponenti u pomenutoj seriji: AM95 pojačalo, CD73 plejer, GX95 dek i AT93 tjuner.

Tjuner o kojem pričam pojavio se 1988. godine po ne maloj ceni od 1.000 nemačkih maraka, što dođe oko 500 EUR, u klasi cene najboljih Sony-ja, ali jevtiniji od Onkyo-a T9990 (1.600 DEM) ili Grundig-a T9000 (čak 1.800 DEM).

No, Akai je odradio ozbiljan posao: AT93 je sjajan tjuner kome je teško naći mane. Slično kao i Akai GX-95/75 dekovi koje su inženjeri pokušali da naprave najbolje u klasi cene kojoj su pripadali. I uspeli su, koristeći audiofilske trikove od kojih se neki skoro nikada ne sreću na tjunerima.

Neke FM karakteristike AT-93 su, bar na papiru, fascinantne.

Neki od njih su:

  • Kvalitetni elektrolitski kondenzatori za audio primenu.
  • Sekcija napajanja sa stabilizacijom posebno za prijemni (front end) i izlaznu audio sekciju.
  • FET-ovi koji obezbeđuju stabilno napajanje strujom Zener diodama, u sekciji stabilizacije napona.
  • Brze (fast recovery) diode u sekciji napajanja. Sećam se kada sam ih ugrađivao u Philips CD304 i još neke plejere :), popularni tweak u to vreme.
  • Potpuna DC konstrukcija izlazne sekcije, dakle bez sprežnih elektrolita.
  • Diskretna izlazna sekcija: potpuno odrađena uz pomoć tranzistora – čak i skupi tjuneri masovno su koristili jevtine operacione pojačavače na izlazu.
  • Svetleće diode u izlaznoj sekciji, jer imaju manje šuma.
  • Mikro relej na izlazu umesto tranzistora za gašenje signala (mute tranzistora).

Mogu reći da su se inženjeri zaista potrudili, a neka rešenja sam video na GX95/75 dekovima.

Kvalitet kućišta, uključujući i poklopac, je odličan. Tjuner poseduje dva FM antenska ulaza koja preklapa relejom. Displej je mešavina LE dioda ispred kojih se nalaze providne oznake koje se pale kada je funkcija aktivna, a ostatak je vakuumski displej sa standardnim informacijama: frekvenca, da li je stanica „naciljana“, koji je status skeniranja frekvence , opseg i stereo indikator. Nema RDS-a i noviji tjuneri čine da ovaj od AT-93 deluje pomalo zastarelo. Ali meni nije do neke mode, sem imena stanice AT-93 sadrži sve što je potrebno.

Pored standardnih funkcija interesantna je ona sa oznakom „Blend“, a koja pored stereo i mono moda poseduje još dva nivoa, na kojima se eventualni šum slabih stanica smanjuje nauštrb delimičnog smanjenja stereo separacije.

Sve funkcije je moguće podesiti manuelno, dok u automatskom modu to radi sam tjuner i to, primetio sam, odlično. On sam poredi signal na oba antenska ulaza i bira bolji, a zatim sam podešava i ostale parametre. Slično rade i neki drugi tjuneri.

Memorija ima ukupno 20 za sve frekvencijske opsege, a poslednje tri su namenjene eventualno korišćenju uz tajmer – neću detaljno objašnjavati jer to danas slabo ko koristi.

Ergonomija AT-93 je sasvim dobra i korišćenje se uči brzo i lako.

 

Iznutra

Sem sekcije napajanja koja se malo više greje, generalno nema nekih mana kod AT-93. Pažnja sa kojom su ga inženjeri projektovali je za svaku pohvalu: solidni elektroliti i LE diode tamo gde će se osetiti njihova primena usled manjeg šuma koje unose. Oduševila me je izlazna sekcija: kod skoro svih tjunera koje sam posedovao, izlazna sekcija je u kategoriji običnog pojačala za slušalice na kaset dekovima: jedno jevtino operaciono pojačalo, dva tranzistora za muting i to je to. No, kod Akai-ja AT-93 je drugačije: čak 10 tranzistora po kanalu su tu, bez operacionih pojačavača i sa jednim 4066 kolom koje preklapa koji frekvencijski opseg i deo tjunera je aktivan – ovo kolo može da se zameni nečim još boljim, na primer MAX4066. Izlazna sekcija AT-93 je nekoliko puta veće površine nego kod standardnih tjunera.

Na samom kraju je mikrorele koji gasi izlaze, umesto pomenutih najčešće korišćenih mute tranzistora.

Sve u svemu, sjajno.

 

Zvuk i zaključak

Na današnjim srpskim stanicama u većini slučajeva teško je odrediti kvalitet zvuka jednog radio prijemnika. No, uz malo truda sve se može, pa i čuti nešto lepo na, na primer, Radio Beogradu 1 ili popularnoj dvestadvojci.

Akai AT-93 nije bio top tjuner ove firme bez razloga: nivo šuma je zaista nizak, ali ono što me je iznenadilo jeste detaljnost koju je teško dobiti sa takvim nivoom finese. Naime, AT-93 reprodukuje same note i njihove krajeve nota na način na koji nisam očekivao da ću čuti od jednog tjunera, sa lakoćom i preciznošću a opet nezamarajuće i transparentno. I, nadasve, prirodno. Bas je dobar, ima ekstenziju i udarac. Dinamika, za jedan tjuner, je sasvim dobra. Prosto da čovek ne pomisli kako se radi o tjuneru. Sećam se prilično dobro zvuka ostalih vrhunskih tjunera koje sam imao prilike da čujem i lično smatram da ovaj Akai spada u tu vrhunsku kategoriju, ali je daleko manje poznat od svoje kasetaške i magnetofonske braće, pa čak i od CD plejera i pojačala sa bedžom Akai. Iz nekog razloga je izmakao ljubiteljima, ali svakako se radi o sjajnoj spravi.

Nekako mi dođe istinski žao što se danas FM područje koristi samo u automobilima i onako usput. Akai AT-93 je pravi primer šta dobar FM tjuner može i sme da učini, a to je da bude ravnopravna HiFi komponenta.

Comments are closed.